Makrobiotika kao sinonim za dug život

Mnogi me pitate o prehrani. Prehrana je jedan od najvažnijeg čimbenika za zdravo tijelo, uz zdravi duh te ću o njoj još mnogo pisati. Kako bi sve probematike nestale, prehrana igra veoma veliku i važnu ulogu. Kod vegetarijanske prehrane, ali i one mesne, potrebno je znati prilog ili glavni dio tanjura pripremiti na pravilan način. Makrobiotika daje uvid u način pripreme sastojaka kako bi se zadržala njihova nutritivna vrijednost. O makrobiotici nisam previše znala te ju ne prakticiram stalno u vidu čitave prehrane. Pred neko vrijeme dobila sam na dar radionicu makrobiotike gdje smo kuhali i kušali jela te sam se zainteresirala za cijelu prehranu.Uz novo naučenu pripremu mnogih žitarica, jela i deserata, koja bi vama, kao i meni mogla ponekad ili stalno poslužiti, dijelim ono što znam, ali i prakticiram.

Spoj dviju riječi –  makro (veliko) i bio (život), makrobiotika je sinonim za dug život. Osnove ove prehrane nalaze se i baziraju se na principima yina i yanga. Yang predstavlja pozitivni, muški princip te uključuje prženu, slanu i težu (mesnu) hranu, dok Yin ima simboliku negativnog, ženskog principa te odgovara mliječnoj, slatkoj i kuhanoj hrani. Kako bi djelovali po principima makrobiotike, osim reda u prehrani, moramo se redovito kretati uz opuštanje na svježem zraku i Suncu, dati pažnju čistoći doma,  brizi o koži putem kozmetike ili odjeće koju nosimo.

Pristup ovom obliku prehrane leži upravo u korištenju cjelovitih, sezonskih i lokalnih namirnica te se one rafinirane i prerađene izbjegavaju ili potpuno izbacuju iz prehrane. Bazu prehrane čine cjelovite žitarice, povrće, mahunarke te alge. Uz to, u manjim količinama jede se voće, sjemenke, razni orašidi te prirodni slatkiši ( po izboru i riba).

ŽITARICE

Veoma bogate ugljikohidratima, a time i energijom, mineralima, bjelančevinama, vitaminima te vlaknima koja su odlična za redovitu i zdravu probavu. Visoko vrijedne žitrice trebali bi konzumirati svakodnevno te se kuhaju u običnom ili ekspres loncu. Neke od njih: quinoa, ječam, riža, proso, zob, raž, heljda…Pošto sama ne jedem ni meso ni ribu, žitarice su mi nerjetko baza jela i mnoge nisam znala pravilno kuhati, a za mnoge od njih nikada nisam ni čula. Kuham ih s dodatkom povrća te sjemenki, u umaku ili ” na suho” najčešće u obliku buddha bowl /salate.

Kako se neke od njih pripremaju:

PROSO 

  • ubaciti u vrelu vodu i  kuhati u običnom loncu
  • omjer – voda2.5:1 šalica prosa (2dl), 15ak minuta te pustiti da odstoji još toliko
  • zimi proso prvo popržiti te onda dodati u vrelu vodu – za dodatnu energiju
  • ova žitarica ne sadrži gluten

RIŽA

  • kuhati rižu možemo u ekspres loncu 50 min, a u običnom 10ak minuta
  • omjer vode je uvijek dupli od količine riže, dakle 2:1

HELJDA

  • heljdu kuhati u vreloj vodi, zimi ju pržimo na suhoj tavi prije stavljanju u vodu kako bi dobili dodatnu energiju
  • omjer vode i heljde – 2:1
  • kuhat 15-20min
  • savjet kod kuhanja heljde je da ju dobro properete ako niste navikli na miris ( u početku)

MAHUNARKE

Mahunarke su važan dio prehrane, ali bi se trebale jesti u pažljivim i malim količinama. Sadržaj mahunarki su složeni šećeri, minerali, vlakna, vitamini, ali i najvažniji dio proteini. Kada mahunarke jedemo uz žitarice, naše tijelo dobiva sve potrebne aminokiseline. Što se tiće mahunarki, mnoge mahunerke nisam svrstavala u tu skupinu kao npr. soyu, a još neke od korisnih mahunarki za naš organizam su:  slanutak, leća, grašak, grah te soyini derivat – tofu ili tempeh.

 

Priprema mahunarki leži u “šok metodi” – kuhaju se u vodi koja ih prekrije te se postepeno dodaje hladna voda kako bi omekšala opnu mahunarke.

LEĆA

  • priprema- 40 min (bez namakanja)

GRAH

  • mnimalno 60 min ( u predhodno namakanje)

 

POVRĆE

Kao važni izvor energije, povrće sadrži ugljikohidrate, vlakna, vitamine i minerale.  Tri su vrte povrća, od čega zeleno lisnato čine salata, riga, špinat…, glavičasto tikvice, tikve, luk, brokula, cvjetača, gljive, krastavci, mahune, prokulice… te korjenasto – cikla, krumpir, mrkva, peršin, rotkva, đumbit,…

Povrće se priprema na mnogo naćina, a svaki od njih će različito zadržati energiju i sadržaj biljke – moje preporuke su sirovo, ili obareno ( pareno) povrće koje bi trebalo zadržati većinu sadržaja iz biljke.

 ALGE, ORAŠIDI I SJEMENKE

Sjemenke kako takve odličan su izvor ulja,  a ja svoje koristim u svim jelima i slatkim i slanim, ovisno o danu. Za slana jela predlažem sjemenke konoplje, chia, lanene ili suncokretove, sezamove. Uglavnom ih samo posipam u jelu ili ih dodam na kraj jela (npr. chia) kako bi se jelo zgusnulo jer one upiju vodu te se napuhnu. Također, jako volim chia puding od rižinog ili bademovog mlijeka te na to dodam žlicu meda, banane i orahe, ili čoko verzija s prirodnim kakaom ili tamnom čokoladom. O zdravom doručku mislim da ću uskoro pisati zaseban blog post.

Orašidi, odlični za rast i razvoj te održavanje zdravlja mozga, ali i čitavog tijela. Kaže se da je potrebna šaka orašida dnevno za potpuno zdravlje, a moji omiljeni su bademi, orasi, indijski oraščići, pistaccio te ostali koje manje jedem – pinjoli, lješnjaci, kikiriki, kesteni… Mnoge od ovih orašida jedem uz sušeno voće, uz čaj ili u doručku ( kaša, puding, gris) te u salatama ili raznim jelima.

Kod sjemenki i orašida stvarno možete biti maštoviti i ubaciti ih u sve vrste jela jer se uklapaju u slatko, ali i slano – ne pretjerivati, ali ih svakako ubaciti u prehranu!

Alge – najveća riznica minerala i vitamina, najčešće i ne toliko popularne u prehrani, barem kod nas. Mnogi ih jedemo samo u sushi varijanti, a oni koji nisu ljubitelji, skoro pa nikada. Alge se mogu također dodavati jelima – juhama, maneštrama, paštama ili salatama. Neke poznate i nutritivno bogate alge – wakame, kombu, agar-agar…

Par ukusnih i korisnih recepata iz makrobiotičkog svijeta:

 

KREM JUHA OD CELERA

Smatra se da juha priprema tijelo na unos hrane u naš organizam te se zato jede prva. Također, ljeti sastojke stavljamo u toplu, a zimi u hladnu vodu kako bi rashladili ili zagrijali organizam.

SASTOJCI

  • šalica korjena celera
  • luk (po izboru)
  • 2 režnja češnjaka
  • 1/2 biljnog vrhnja
  • 2 žlice zobenih pahuljica ( za gustoću)
  • maslinovo ulje
  • kurkuma
  • muškatni oraščić
  • miso (začin)
  • wakame alga ( po želji)

Na maslinovom ulju prodinstamo češnjak i luk, te dodamo nasjeckani celer. Nakon što smo sastojke prodinstali, dodajemo vodu i po želji alge. Zatim slijedi vrhnje te zobene pahuljice. Sve sastojke kuhamo oko 5-7 minuta, uz dodavanje kurkume, muškatnog oraščića i prstohvata soli. Nakon što je celer omekšao, juhu izblendamo te dodajemo miso i vraćamo na vatru dok tekućina ne zavrije.

 JABUKE U RIŽINOM MLIJEKU

SASTOJCI

  • 4 jabuke
  • 4 šalice rižinog mlijeka
  • pola male žličice soli
  • kuzu (kupiti u mnogim prodavaonicama poput bio&bio, tvornica zdrave hrane) – on djeluje kao zgušnjivač (odličan za probleme s trbuhom)
  • vanilija te malo cimeta

Narezane i oguljene jabuke stavljamo u padelu te dodajmo mlijeko, nakon što mlijeko uzavre dodajemo sol te kuhamo dok se jabuke ne omekšaju. Začine dodajmo po željenom intenzitetu te dodajemo u hladnoj vodi otopljeni kuzu. Desert je gotov kada se tekstura zgusne.

MAKROBIOTIKOM PROTIV VIROZE

  • u toplu limunadu dodati ječmeni slad te piti više puta dnevno
  • kažu da je odlično pojesti (kao tabletu) jedan režanj češnjaka svaki dan  čim osjetite prve zankove prehlade ili viroze

 

Ako posjedujete znanje,neki posebno dragi recept ili  imate pitanje o makrobiotici, prehrani općenito, molim vas ostavite komentar ili pišite kako vam se dopao ovaj post! Također, prijedlozi za sljedeće postove su uvijek dobrodošli 🙂

Zara

You Might Also Like...

2 Comments

  • Reply
    Barbara
    May 27, 2020 at 2:29 pm

    Divaaan blog, Zara! Hvala ti na svim korisnim informacijama! Vizualno vrlo privlačno i vrlo uredno napisano. Pozdrav <3

    • Reply
      Zara
      June 1, 2020 at 6:37 pm

      hvala ti od srca! 🙂

Leave a Reply